Znakovi preumorenosti na radnom mjestu [+ dijagnostički test]

Preumorenost je relativno nov izraz za relativno čestu pojavu.

Uveo ga je psiholog Herbert Freudenberger 1974. godine i ne treba ga poistovjećivati ​​s osjećajima stresa.

Ako se preumorenost ne riješi, ono može eruptirati u obliku fizičkih, mentalnih i emocionalnih bolesti—što može imati vrlo razorne dugoročne posljedice.

Preumorenost i pregorenost su sinonimi, ali iscrpljenost je prva faza izgaranja.

Što je zapravo preumorenost?

U svojoj knjizi Burnout: The High Cost of High Achievement, Freudenberger opisuje preumorenost kao “izumiranje motivacije ili nagona, osobito kada posvećenost cilju ili odnosu ne daje željene rezultate.” Ova definicija svakako obuhvaća rezultat preumorenosti, ali ne govori mnogo o njegovim simptomima.

Preumorenost na radnom mjestu karakteriziraju tri glavna simptoma:

• nedostatak motivacije,
• nedostatak radosti u radu,
• uvjerenje da niste sposobni izvršiti svoje zadatke (osjećaj neuspjeha).

Ako su vam i najjednostavniji zadaci izazov, ako vas kolege ili voljene osobe brzo naljute i ako vam se čini da ništa ne radite dobro, možda ste preumorni.

Što istraživanja govore o preumorenosti

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirapreumorenost kao “stanje vitalne iscrpljenosti“, što je samo površna definicija. U svibnju 2014., 41 posto ispitanika doživjelo je preumorenost zbog stresa povezanog s poslom tijekom pandemije COVID-19—što je više od slične ankete samo nekoliko mjeseci ranije koja je izvijestila o preumorenosti kod samo oko 23 posto zaposlenih ljudi.

Međutim, preumorenost nije samo “problem pandemije”. Istraživanje Deloittea iz 2015. pokazalo je da se čak 77 posto radnika osjeća preumornim na svom trenutnom poslu, a 91 posto se složilo da nekontrolirane količine stresa “imaju negativan utjecaj na kvalitetu njihova rada“. Procjenjuje se da stres na radnom mjestu i preumorenost uzrokuju gotovo 120 000 smrti i gotovo 190 milijardi dolara troškova zdravstvene zaštite godišnje.

Budući da su preumorenost i stres na radnom mjestu vrlo česti i mogu imati vrlo negativne učinke na produktivnost i zdravlje, WHO je proširio svoju definiciju preumorenosti u 11. knjizi Međunarodne statističke klasifikacije bolesti. Sada se prepoznaje kao “profesionalni fenomen” koji se javlja “kada se kroničnim stresom na radnom mjestu… ne upravlja uspješno”.

3 vrste preumorenosti

Preumorenost na radnom mjestu može se podijeliti u tri podvrste:

Preopterećenost poslom

Preopterećenost je prva stvar na koju ljudi pomisle kada govorimo o preumorenosti. Prezadovoljni smo kada nastavimo raditi prebrzim tempom jer želimo postići uspjeh, financijsku sigurnost ili priznanje.

Preumorenost zbog nedovoljnih izazova

Poput preopterećenosti, nedostatak izazova na radnom mjestu može dovesti do preumorenosti. Ljude je potrebno stimulirati i angažirati kako bi bili zadovoljni svojom karijerom. Bez strasti za poslom gubimo interes i nezadovoljni smo.

Preumorenost zbog zanemarenosti

Ako se ne osjećamo kao da pripadamo i da smo važan dio radnog mjesta, osjećamo se nemoćno. Teško je raditi kada se osjećamo kao da ništa što radimo nije važno. Do preumorenosti dolazi kada nam je posao previše složen ili ga jednostavno ima previše.

Koji su prvi znakovi preumorenosti?

Znanstvenici koji su prvi definirali preumorenost kao simptomatsko stanje, Freudenberger i Gail North, identificirali su sljedećih 12 faza preumorenosti na radnom mjestu.

Stupnjevi preumorenosti na radnom mjestu:

1. potreba za dokazivanjem,
2. radoholizam,
3. zanemarivanje osobnih potreba,
4. izbjegavanje sukoba,
5. mijenjanje vrijednosti (rad prije svega),
6. poricanje novonastalih problema,
7. povlačenje (obično praćeno samoliječenjem),
8. neobične promjene ponašanja,
9. depersonalizacija (nemogućnost povezivanja s drugima ili s vlastitim potrebama),
10. osjećaj unutarnje praznine,
11. depresija,
12. sindrom preumorenosti.

Kao i kod svake druge bolesti, važno je brzo prepoznati simptome i odmah ih početi liječiti. Preumorenost nije fenomen koji se događa preko noći.

Službena definicija preumorenosti ima tri glavna kriterija. Međutim, rani pokazatelji mogu biti suptilni i varirati od osobe do osobe. Evo nekoliko ranih znakova preumorenosti na radnom mjestu koji se često zanemaruju:

Osjećaj nedostatka energije ili iscrpljenosti može se manifestirati u osjećaju iscrpljenosti bez obzira na to koliko ste spavali, nemogućnosti opuštanja, promjenama u obrascima spavanja, bolovima u tijelu, češćim bolestima, preskakanju obroka, osjećaju letargije i nedostatku motivacije u područjima života koja nisu povezana s poslom.

Povećana psihička udaljenost od posla može se manifestirati kao izbjegavanje, razdražljivost, odugovlačenje, zaboravnost, nedostatak koncentracije, kasni ili rani dolazak na posao, cinizam i teškoće u izvršavanju zadataka.

Smanjena profesionalna učinkovitost može se manifestirati kao nesklonost komunikaciji s kolegama, kašnjenje na važne zadatke, nedostatak interesa za daljnje obrazovanje i usavršavanje vještina, rad na drugim projektima dok ste na poslu te osjećaj izgubljenosti ili zamišljenosti na sastancima.

Znakovi i stadiji preumorenosti

U studiji američkog sveučilišta Winona State University, preumorenost je generalizirana na 5 razina.

1. Faza medenog mjeseca

Strastveni ste u vezi svog posla i načina na koji ga radite. Osjećate se kreativno, puni energije i živi. Ne smeta vam preskakanje obroka ili rad do kasno, jer vas novi izazovi jako uzbuđuju.

Nažalost, faza medenog mjeseca novog posla rijetko traje zauvijek. U ovoj točki počinjemo razvijati obrasce koje je kasnije teško razbiti. Ovu fazu možemo produžiti održavanjem zdravih navika i prije nego počnemo osjećati negativne posljedice.

2. Faza ravnoteže

Osjećate se dobro, ali vaš rad je izgubio iskru. Imate dobre i loše dane. U ovom trenutku možete primijetiti da iako uspješno rješavate svoje radne zadatke, oni vam oduzimaju sve više energije. Možda ćete početi zaboravljati stvari ili nećete moći spavati zbog stresa.

3. Simptomi kroničnog stresa

Većinu dana osjećate nelagodno i da ste pod stresom. Kad od vas ljudi nešto traže – bilo kod kuće ili negdje drugdje – to vam se ne sviđa. Iscrpljeni ste, apatični i oslanjate se na kofein da izgurate dan. Možda ste depresivni, cinični ili sumnjate da se stvari mogu promijeniti.

Na kraju vikenda možete osjetiti izraziti strah i tjeskobu, koji se s vremenom samo pogoršavaju. Vikende provodite pod stresom zbog nadolazećeg radnog tjedna.

4. Preumorenost

Počinjete osjećati mentalne, emocionalne i fizičke simptome preumorenosti. Možda ćete početi ostajati kod kuće, odugovlačiti na poslu ili propustiti rokove. Razmišljate o odustajanju i bijegu – bilo čemu kako biste se izvukli iz ove situacije.

5. Zamka

Biti “zarobljen” znači da jepreumorenost vaša nova svakodnevica. Možda se niti ne sjećate kako je bilo prije. U ovom trenutku može vam se dijagnosticirati depresija ili anksioznost prije nego uopće prepoznate ipreumorenost kao pravi uzrok.

Dijagnoza preumorenosti na poslu?

Osjećaji stresa ili čak nezadovoljstva na radnom mjestu sasvim su normalni. Međutim, preumorenost seže dalje. Ako se pitate počinjete li izgarati, postavite si sljedeća pitanja:

1. Imate li više loših nego dobrih dana na poslu?
2. Jeste li neuobičajeno depresivni i razdražljivi na kraju tjedna?
3. Imate li bolove u trbuhu, probavne smetnje ili bolove u leđima ili vratu?
4. Imate li češće glavobolje nego inače?
5. Jesu li se vaše navike spavanja promijenile (spavate puno više ili manje nego inače)?
6. Imate li problema s koncentracijom na poslu ili shvaćanjem što se od vas očekuje?
7. Smatrate li da učinkovito radite samo u zadnjem trenutku ili neposredno prije roka?
8. Izbjegavate li posao, razgovore s kolegama ili sastanke s nadređenim?
9. Sanjate li stalno o prestanku pušenja?
10. Jeste li previše iscrpljeni da biste radili bilo što zabavno ili zanimljivo izvan radnog vremena?

Ako ste na većinu pitanja odgovorili potvrdno, vjerojatno doživljavate preumorenost na radnom mjestu. Ako još uvijek niste sigurni, postoji niz testova koje možete poduzeti da vidite jeste li preumorni.

Test preumorenosti

Međunarodno priznati testovi

Prije svega, pogledajmo one testove koji su međunarodno priznati i često 100% pouzdani.

Maslach Burnout Inventory (MBI) test preumorenosti

MBI upitnik izradila je zajedno sa svojim istraživačkim timom dr. Christina Maslach, koja je već dosta istraživala ovo područje. Dostupno je nekoliko specijaliziranih verzija, uključujući one za studente, nastavnike i zdravstvene djelatnike.

Upitnik o zadovoljstvu poslom Dijagnostička anketa o poslu (JDS)

JDS upitnik nije posebno namijenjen testiranju preumorenosti, ali procjenjuje prirodu radnih zadataka pojedinca. Na temelju vaših odgovora možete dobiti uvid u svoj radni učinak, zadovoljstvo i motivaciju. Ako bilo koje od ovih područja nije zadovoljavajuće, to može biti znak upozorenja da se približavate preumorenosti.

Test radnog angažmana Utrechtska skala radnog angažmana (UWES)

Upitnik UWES procjenjuje predanost i zadovoljstvo poslom na temelju ljestvice samoprocjene. Entuzijazam je podijeljen u tri kategorije: nagon, predanost i zadubljenost (sve ključne komponente zanosa). Dostupna je i specijalizirana verzija za studente.

Ako rezultati bilo koje samoprocjene pokazuju znakove visoke razine stresa, depresije, anksioznosti ili preumorenosti, morate nešto poduzeti. Upamtite, nema ništa loše u traženju pomoći, ali je doista trebate tražiti. To će vam donijeti mnoge prednosti.

Ako već osjećate tjeskobu i depresiju, u nekim slučajevima stručnjak za mentalno zdravlje može vam pomoći u upravljanju simptomima. On može predložiti prilagođene strategije za upravljanje stresom i sprječavanje preumorenosti prije nego što počne negativno utjecati na vaš život.

Brzi dijagnostički test bez napuštanja ovog članka

Isprintajte ovaj članak ili otvorite Word dokument i…

Ocijenite svaku izjavu na ljestvici od 1 do 5 gdje:

1 = Uopće se ne slažem

2 = Uglavnom se ne slažem

3 = Neodlučan

4 = Uglavnom se slažem

5 = Potpuno se slažem

1. Često sam umoran, energija mi je na niskom nivou.
2. U radu i razgovoru teže se koncentriram i fokusiram na stvar.
3. Mnogo puta sam preopterećen na poslu.
4. Puno je manji interes za stvari koje su prije donosile zadovoljstvo.
5. Osjećaj beznađa javlja se dosta često.
6. Teško ustajem iz kreveta jer znam da imam posla.
7. Često se osjećam kao da više nisam toliko povezan s drugima.
8. Razdražljiv sam ili ljut bez valjanog razloga.
9. Moj posao više nema to značenje.
10. Uobičajen osjećaj da ne mogu ispuniti očekivanja ljudi oko sebe.

Rezultati:

10-20 bodova

Niska stopa preumorenosti. Ti si “dobro”. Vjerojatno se nosite sa stresom i dodatnim obavezama. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da ste ispunili ovaj upitnik. Morat ćete odvojiti vrijeme da razmislite o tome kako poboljšati svoju situaciju.

21-30 bodova

Srednji stupanj preumorenosti. Vjerojatno ćete prepoznati neke od simptoma preumorenosti dok budete čitali. Morat ćete odvojiti vrijeme za sebe, udubiti se u analizu svog životnog stila i tražiti točke u kojima možete nešto promijeniti.

31-40 bodova

Visoka stopa preumorenosti. Osim vlastitog odraza, morate tražiti pomoć od drugih. Obitelj i prijatelji također će vam moći dati pokoji savjet ili još bolje, uvid u vaš stresan i užurban život. Preporučuje se posjet stručnjaku, počevši od liječnika.

41-50 bodova

Vrlo visoka stopa preumorenosti. Neophodna je pomoć stručnjaka. Naravno, dobrodošli su i uvidi ljudi iz vašeg kraja.

Napomena: Test je samo informativan. Svakako je dobra ideja dovršiti ga pod nadzorom stručnjaka.

Koji su faktori rizika i uzroci preumorenosti na radnom mjestu?

Neki poslovi, pozicije i situacije poznati su po tome što su stresni – ali ne dovodi svaki stresan posao do preumorenosti. Naprotiv, preumorenost mogu osjetiti i radnici s nižom razinom odgovornosti i oni s puno strasti za svoj posao.

Priznati istraživač preumorenosti dr. Christina Maslach identificira šest faktora organizacijskog rizika: radno opterećenje, kontrola, nagrada, zajednica, jednakost i vrijednosti. Preumorenost nije isto za sve – stoga isti faktor rizika neće nužno uzrokovati preumorenost za sve. Naša percepcija ovih faktora igra ulogu u tome. U nastavku je opis svakog faktora i na što treba obratiti pozornost u ovim potencijalnim uzrocima preumorenosti:

• Radno opterećenje: Vaše radne obveze, zajedno s pristupom resursima i podrškom koja vam je potrebna za postizanje vaših ciljeva, doprinose vašem ukupnom radnom opterećenju. Ako ste skloni izolaciji, udovoljavanju drugima ili ste perfekcionist, upravljanje zahtjevnim radnim opterećenjem može se činiti nemogućim.

• Kontrola: Osjećate li da imate pravo glasa u poslu koji radite i kako ga obavljate? Ako se osjećate kao da neprestano pokušavate držati korak s metom koja se kreće ili da ne možete promijeniti ili usmjeriti svoj posao, veća je vjerojatnost da ćete biti preumorni. Usko povezana s ovim faktorom rizika je sposobnost postavljanja i održavanja učinkovitih granica, jer većina ljudi ne zna reći “ne”.

• Nagrada: Kao što izreka kaže, dobijete ono što platite. Kako biste održivo proizvodili kvalitetne proizvode, morate trošiti više. U poslovnom svijetu možda ćete morati više ulagati u svoje ljude kako biste osigurali najvišu razinu učinkovitosti. Bonusi i promocije su lijepa stvar, ali prilike za rast, novi izazovi, vidljivost ili jednostavno pozitivne povratne informacije mogu biti od velike važnosti.

• Zajednica: U svojoj knjizi The Burnout Fix, Dr. Jacinta Jimenez naglašava važnost “psihološki sigurnog” okruženja – odnosno okruženja koje “zaposlenicima omogućuje da podijele sebe i svoje ideje s drugima bez straha od negativnih posljedica.” Ako osjećate podršku, povezanost a ne ako se bojiš pokazati pravog sebe, šansa za preumorenost je puno manja.

• Pravednost: Radna okruženja u kojima vođe imaju favorite, ne postavljaju jasna očekivanja za sve i nedosljedno nagrađuju/kažnjavaju zaposlenike imaju idealne uvjete za izgaranje. Nažalost, malo se ljudi zalaže za pravdu, djelimično zato što se osjećaju usamljenima, osobito ako nedostaje neki drugi faktor (kao što je kontrola ili zajednica).

• Vrijednosti: Posao koji nije u skladu s vašim vrijednostima može biti iscrpljujući. To možete doživjeti na mikrorazini (kao što je osjećaj da ne možete biti iskreni sa svojim suradnicima ili da stalno morate rezati kako biste ispunili nedostižne proračune) ili na makrorazini (kao što je rad za tvrtku čija misija nije ne slažu se s vašim). Prema Jane Jackson, savjetnici za karijeru i autorici knjige Navigating Career Crossroads, glavni razlog zbog kojeg ljudi napuštaju radno mjesto povezan je sa sukobom vrijednosti.

CBD Konopljino ulje izvrsno je za prevenciju i oporavak od premorenosti. Uz njegovu pomoć naučite smanjiti stres.

Uzroci premorenosti

Premorenost se rijetko može pripisati samo jednom uzroku. Zahtjevno radno okruženje može biti popraćeno životnim stresovima ili osobinama ličnosti. Po definiciji, premorenost je povezana s profesionalnim životom. Međutim, ako se bilo koji od gore navedenih šest faktora rizika pojavi zajedno sa sljedećim osobnim stanjima, šanse za premorenost su još veće:

Osobine ličnosti

• Sklonost perfekcionizmu ili tip A osobnosti,
• pretjerana kompetitivnost ili uspoređivanje s drugima,
• poteškoće u pronalaženju pomoći ili podrške,
• nemogućnost određivanja prioriteta zadataka i prilagođavanja rada u skladu s tim,
• poistovjećivanje s radom kao najvažnijim dijelom sebe.

Životni faktori

• Iznenadna bolest kod sebe ili bliske osobe,
• primarno skrbništvo nad članom obitelji,
• rad na dva ili više poslova,
• nedostatak vremena ili uključenost u aktivnosti izvan radnog vremena,

usklađivanje posla s drugim velikim životnim promjenama, kao što je preseljenje, rađanje djeteta ili povratak u školu.

Posljedice preumorenosti na radnom mjestu

Ako ste odgajani da vjerujete da se “naporan rad isplati”, zaustavljanje radi pregleda—i izliječenje—vaša preumorenost može se smatrati lijenošću. Međutim, ovo je možda najbolja stvar koju možete učiniti za sebe i svoju karijeru. U suprotnom, preumorenost može imati ozbiljne fizičke, mentalne i emocionalne posljedice u svim područjima vašeg života.

Blaga profesionalna preumorenost može dovesti do:

• manje zadovoljstva poslom,
• iscrpljenost,
• narušeni profesionalni odnosi.

Teška preumorenost može dovesti do:

• kronične bolesti, uključujući fizičke i psihičke poremećaje,
• potpuno odustati od posla,
• smrt,

Dobro ste pročitali, stres vezan uz posao vas stvarno može ubiti. Članak BBC-ja iz 2016. detaljno opisuje fenomen poznat kao karoshi, ili “smrt od prekomjernog rada.” Dok su najistaknutiji slučajevi u međunarodnim vijestima iz Japana, smrtni slučajevi od prekomjernog rada događaju se u zemljama diljem svijeta – a brojke samo još rastu.

Također je zanimljivo čitati: Terapija je naučila ljude sljedeće stvari o preumorenosti

Često postavljana pitanja

Kako veste, ali ste izgoreli zaradi dela?

“Občutek izčrpanosti ali izčrpanosti energije” je lahko videti kot občutek izčrpanosti ne glede na to, koliko spite, nezmožnost sprostitve, spremembe vzorcev spanja, bolečine v telesu, pogostejše bolezni, izpuščanje obrokov, občutek brezvoljnosti in pomanjkanje motivacije na področjih življenja, ki niso povezana z delom.

Kako dolgo traja okrevanje po izgorelosti na delovnem mestu?

Ko se faza stresa ali preobremenjenosti spremeni v izgorelost, traja najmanj 11 tednov, da si opomoremo od nje. Pri večini ljudi okrevanje po izgorelosti traja od enega do več let. Z aktivnim pristopom lahko ta čas čim bolj skrajšamo in ublažimo pogoste simptome.

Ali bi morali pustiti službo, če ste izgoreli?

Strokovnjaki za delo menijo, da je odgovor ne. Če vidite vsaj kanček upanja, da vaša organizacija poskuša najti način za spremembo, je pametno, da ostanete pri delodajalcu in si prizadevate za obvladovanje kroničnega stresa.

Kako veste, ali vaše delo vpliva na vaše duševno zdravje?

Če opazite, da vas delo ne zanima več ali da se vaša produktivnost zmanjšuje, je to znak, da je nekaj narobe. Morda boste na primer opazili, da se vsak dan bojite začeti delati ali da ste tako zaskrbljeni, da težko razmišljate o vsem, kar morate storiti.

Kaj je tiha odpoved?

Tiha odpoved ne pomeni, da je delavec zapustil svoje delovno mesto, temveč da je omejil svoje naloge na tiste, ki so strogo v okviru njegovega opisa dela, da bi se izognil daljšemu delovnemu času. Želijo opraviti najmanj, kar je potrebno, da se delo opravi, in postaviti jasne meje, da bi izboljšali ravnovesje med delom in zasebnim življenjem.