Što je psihički stres i koje tajno oružje imamo?

Psihički stres je nešto što svi iskusimo u nekom trenutku.

Tijelo i mozak reagiraju stresom na svaku potrebu ili zahtjev koji vide kao izazov ili prepreku.

No to ne mora biti negativno, jer neki ljudi kratkotrajni stres vide kao motivaciju, primjerice na ispitu ili razgovoru za posao.

U jednoj studiji koja je ispitivala vezu između stresa i korištenja društvenih medija, istraživači američkog istraživačkog centra Pew Research Center, upotrijebili su skalu percipiranog stresa za procjenu razine stresa kod odraslih Amerikanaca.

Prosječna ocjena bila je 10,2 od 30, pri čemu 0 znači da nema stresa, a 30 je najviša razina. Također su otkrili da se razine psihološkog stresa razlikuju između žena i muškaraca, pri čemu su žene općenito znatno više pod stresom. Starije osobe i oni koji su zaposleni obično imaju nižu razinu stresa. [izvor]

Psihički stres pojavljuje se u različitim oblicima i uzrokuje različite simptome, koji ovise o pojedincu.

Više o psihičkom stresu u nastavku.

Vrste psihološkog stresa

Postoje različite vrste stresa koje mogu utjecati na emocionalno i fizičko zdravlje. Situacije i događaji koji uzrokuju stres, koji se nazivaju stresori, mogu se dogoditi jednom, kratkotrajno ili dulje.

Tri glavne vrste stresa su [izvor]:

• Rutinski stres. To se odnosi na stalne pritiske u školi, na poslu, u odnosima i drugim područjima života.

• Iznenadni negativni stres. Primjeri ove vrste stresa su bolest, gubitak posla, financijski problemi ili razvod.

• Traumatski stres. Ovaj stres rezultat je velikog traumatičnog događaja kao što je nesreća, napad, katastrofa ili bilo koji događaj u kojem se pojedinac boji da će biti ozbiljno ozlijeđen ili ubijen.

Akutni psihološki stres

Akutni psihički stres uzrokovan je kratkotrajnim stresorima, pa brzo nestaje. Svatko iskusi ovu vrstu stresa u nekom trenutku svog života, a uzrokovan je različitim situacijama. Primjeri akutnog stresa uključuju:

• ispiti,
• razgovori za posao,
• uzbudljivi kratki događaji kao što je skijaški spust,
• kratkoročni neočekivani događaji, poput kočenja radi izbjegavanja prometne nezgode,
• svađe.

Kronični psihološki stres

To je stres koji traje dugo, obično nekoliko tjedana ili mjeseci. Pojedinac se može naviknuti na to i više to ne prepoznaje kao stres ili vjeruje da je to problem. Primjeri kroničnog psihološkog stresa su:

• financijski problemi,
• nezadovoljstvo u vezi ili braku,
• problemi na poslu ili u školi,
• kronične bolesti,
• problema u kući ili u privatnom životu.

Psihološki stres – simptomi

Kao odgovor na stres, tijelo oslobađa hormone stresa kao što su adrenalin i noradrenalin. To uzrokuje povećanje broja otkucaja srca, krvnog tlaka i razine šećera u krvi, što pomaže u bijegu od neposredne opasnosti. Stres dakle utječe na nekoliko sustava u tijelu i na svakog pojedinca djeluje drugačije. Ozbiljnost simptoma ovisi o uzroku i osobi. [izvor]

Kognitivni ili misaoni učinci stresa uključuju:

• poteškoće s koncentracijom,
• problemi s pamćenjem,
• negativne misli,
• nedostatak samopouzdanja,
• briga,
• poteškoće u donošenju odluka.

Emocionalni simptomi mogu uključivati:

• promjene raspoloženja,
• razdražljivost,
• beznađe,
• osjećaj napetosti, tjeskobe ili nervoze
• nezadovoljstvo,
• nemogućnost opuštanja.

Drugi fizički simptomi psihološkog stresa uključuju:

• glavobolje,

• napetost mišića,
• probavni problemi poput mučnine, povraćanja ili proljeva,
• smanjen interes za seks,
• povećan broj otkucaja srca,
• visoki krvni tlak,

• umor. [izvor]

Također se mogu pojaviti promjene u ponašanju. Ovi simptomi uključuju:

• promjene u načinu na koji jedete ili spavate,
• povlačenje iz društvenog života,
• živčane navike poput nemira, grickanja noktiju i škrgutanja zubima,
• povećana konzumacija kofeina, alkohola, duhana ili drugih droga,
• smanjenje radne ili akademske produktivnosti.

Suočavanje s psihičkim stresom

Mnogo je načina za rješavanje stresa i svatko se s njim nosi na svoj način. Metode koje ljudi koriste za samopomoć i pozitivne promjene načina života uključuju:

• Tehnike opuštanja: Među najčešćim metodama su progresivno opuštanje i duboko disanje.

• Meditacija svjesnosti: Ova se metoda usredotočuje na sadašnjost, što može pomoći u smanjenju psihološkog stresa.

• Pisanje dnevnika.
• Tjelesna aktivnost u kombinaciji s pravilnom prehranom.
• Davanje prioriteta spavanju.

Mentalni stres je neizbježan, ali postoje načini da njime upravljate. Ovisno o vrsti i trajanju, stres može imati različite učinke na vaše tijelo i život.

Ako vas počne ometati u svakodnevnom životu, važno je razgovarati sa svojim liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Oni vam mogu ponuditi resurse i tretmane ako je potrebno.

Tajno oružje – CBD iz industrijske konoplje

Zamislite da se navečer možete opustiti uz čašu vina, ali bez neželjenih negativnih učinaka koje pijenje alkohola dugoročno ima na naše tijelo.

CBD ulje djeluje na sličan, ali zdrav način. Možemo ga koristiti prije spavanja, što će nam osigurati brži i kvalitetniji san bez jutarnje “nespretnosti”.

U manjim količinama, bez problema ga možemo koristiti i tijekom dana, čime omogućujemo našem tijelu i mozgu da se nose s većom količinom stresa nego što bismo inače mogli tolerirati. Konoplja u malim količinama djeluje stimulativno, ali u većim nas uspavljuje.

Ako vam je ono što ste pročitali zanimljivo – pogledajte CBD ulje.

25 ideja kako smanjiti psihički stres

Briga o vašem dugoročnom mentalnom i fizičkom zdravlju važan je dio upravljanja stresom. No, nemamo uvijek vremena za drijemanje, planinarenje na četiri tisuće metara ili čitanje romana. Zato vam predstavljamo 25 načina za smanjenje mentalnog stresa u pet minuta ili manje. Od jedenja čokolade do meditacije, postoji brza taktika upravljanja stresom za svakoga.

1. Disanje

Polagano i duboko disanje može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i otkucaja srca. Isprobajte pranayama disanje, jogičku tehniku ​​koja uključuje disanje kroz jednu nosnicu kako biste se oslobodili mentalnog stresa. Za tehniku ​​se kaže da djeluje na isti način kao i akupunktura, uravnotežujući um i tijelo.

2. Slušajte glazbu

Bez obzira na pjesmu, ponekad glasno pjevanje može pomoći da se osjećate kao da će sve biti u redu. Ako ste na javnom mjestu, samo slušanje glazbe može brzo ukloniti loše raspoloženje. Klasična glazba može biti posebno opuštajuća neposredno prije spavanja.

3. Idite u kratku šetnju

Kada se osjećate preopterećeno ili imate problema s koncentracijom, otiđite u kratku šetnju. Priuštite si samoću, tjelesnu aktivnost i nekoliko minuta da saberete misli.

4. Pronađite sunce

Ako je sunčan dan, izađite van i raspoloženje će vam se trenutno popraviti. Svjetlost može biti učinkovit lijek za osobe koje pate od depresije, ali može razveseliti i inače zdrave ljude.

5. Masirajte ruke

Kada nemate pristup profesionalnom maseru, ručna masaža može opustiti vaše tijelo i umiriti otkucaje srca. Općenito je dosta napetosti u rukama. Stavite losion na ruke i počnite masirati mišić ispod palca kako biste se oslobodili psihičkog stresa koji je ostavio posljedice na ramenima, vratu i tjemenu.

6. Odbrojavanje

Kada vam je glava puna briga, pokušajte polako brojati do deset i zatim natrag kako biste se smirili. Manje ćete brinuti o nadolazećem ispitu ili razgovoru za posao kada se pokušate sjetiti koji je broj ispred sedam.

7. Istegnite se

Brzo istezanje može osloboditi napetost u mišićima i dati vam mali odmor tijekom napornog dana na poslu. Istezanje ramena i prsa možete izvoditi u svom uredskom stolcu.

8. Trljajte stopala o golf lopticu

Za opuštajuću masažu stopala trljajte stopala naprijed-natrag preko loptice za golf.

9. Zatvorite oči

Napravite brzi predah od užurbanog posla ili kaotičnog doma tako što ćete zatvoriti oči. To je jednostavan način da se smirite i ponovno usredotočite.

10. Stisnite antistres lopticu

U danima kada biste najradije zadavili kolegu s posla, cimera ili vozača u susjednoj traci, stisnite umjesto toga antistres lopticu. To je jednostavan, prenosiv i nenasilan način oslobađanja napetosti.

11. Pokušajte progresivno opuštanje

Imate li osjećaj tjeskobe? Jednostavno stisnite, otpustite i ponovite. Progresivnim opuštanjem naprežete pojedine mišiće u tijelu i opuštate ih. Ova metoda (koju koriste i profesionalni igrači) pomoći će vam da zaspite.

12. Povucite se u sebe

Pet minuta nasamo može vam pomoći da saberete misli i razbistrite mozak, kao i da se oslobodite psihičkog stresa.

13. Budite organizirani

Nered može povećati vaš mentalni stres. Odvojite nekoliko minuta i preuredite svoju radnu površinu, ostavljajući na njoj samo ono što vam treba.

14. Vježbajte jogu

Vipariti Karani yoga poza izvodi se tako da ležite na podu s nogama na zidu. Uz ovu pozu nećete se samo dobro istegnuti, već i opustiti.

15. Jedite čokoladu

Samo jedan komad (oko 40 grama) čokolade može smiriti živce. Tamna čokolada regulira razinu psihološkog hormona stresa kortizola i stabilizira metabolizam.

16. Meditirajte

Pet minuta odmora je sve što vam je potrebno da smirite svoje tijelo. Postoje dokazi da samo dvije kratke sesije meditacije dnevno mogu ublažiti psihički stres i ublažiti depresiju. Pronađite udobno mjesto u mirnom okruženju, usredotočite se na svoje disanje i osjetit ćete kako vaše brige polako nestaju.

17. Mazite se sa svojim ljubimcem

Ušuškajte se uz svog ljubimca nakon napornog dana. Kućni ljubimci mogu povećati samopouzdanje, pa čak i ublažiti osjećaje društvene odbačenosti.

18. Žvakati žvakaću gumu

Žvakaća guma je iznenađujuće brz i jednostavan način za prevladavanje mentalnog stresa. Bez obzira na okus, samo nekoliko minuta žvakanja može smanjiti tjeskobu i razinu kortizola.

19. Pijte zeleni čaj

Zeleni čaj izvor je L-teanina, kemikalije koja pomaže smanjiti ljutnju. Prokuhajte vodu, ulijte je u šalicu i popijte umirujući gutljaj.

20. Smijte se

Smijeh je jedan od smješnijih načina da se pobijedi psihički stres, ali iza toga stoji znanost. Napad smijeha može povećati protok krvi i ojačati imunitet. Pogledajte zabavan YouTube video (možda mops koji svira klavir?) da biste se brzo razvedrili.

21. Kapnite hladnu vodu na zapešća

Kad se osjećate pod stresom, otiđite u kupaonicu i pustite hladnu vodu na zapešća i iza ušiju. Tik ispod kože nalaze se glavne arterije, pa hlađenje tih područja pomaže smirivanju cijelog tijela.

22. Stvorite zen prostor za sebe

Stvorite (ili pronađite) prostor bez stresa u kojem se možete opustiti. Smjestite se u udobnu stolicu ili zapalite malo tamjana i odlutajte na nekoliko minuta dok se napetost ne otopi.

23. Pišite u dnevnik

Prenošenjem naših osjećaja na papir, oni mogu djelovati manje zastrašujuće. Prije velikog ispita pokušajte voditi dnevnik kako biste smirili živce.

24. Pojedite malo meda

Utopite psihički stres u žlici slatkog meda. Osim što je prirodni hidratant kože i antibiotik, med također sadrži spojeve koji smanjuju upalu u mozgu, što znači da se bori protiv depresije i psihičkog stresa.

25. Razgovarajte s prijateljem

Kada vas nešto stvarno muči, razgovor s prijateljem može pomoći. Zapravo, pričljiviji ljudi općenito su sretniji. Dakle, kada su teška vremena, obratite se kolegi s posla, prijatelju ili članu obitelji.

Pročitajte više:

• Sedativi bez recepta

• Manjak sna: Posljedice su vidljive u samo jednom danu

Psihički stres i dijagnoza

Stresom se u velikoj mjeri može upravljati strategijama suočavanja i brigom o sebi. No kada to nije dovoljno, važno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje ili drugog pružatelja zdravstvene skrbi, osobito ako se nosite s prekomjernim stresom ili ako taj psihološki stres utječe na vaš život i zdravlje.

Liječnik vas može uputiti stručnjaku za mentalno zdravlje, poput terapeuta ili psihijatra. Na taj ćete način moći spriječiti dugoročne posljedice stresa i dijagnosticirati mogući poremećaj raspoloženja ili anksioznost koji bi trebalo liječiti.

Kronični psihološki stres može povećati rizik od nekoliko zdravstvenih stanja. To uključuje:

• srčana bolest,

• visoki krvni tlak,
• dijabetes,
• pretilost,

• depresija ili anksioznost,

• kožne bolesti poput ekcema i akni na licu,

• promjene u menstruaciji.